Pitanje 1: Da li je putniku bolje da posti ukoliko tokom svoga putovanja ne osjeća ni glad, ni žeđ, niti umor?
Odgovor: Postoji koncezus među muslimanima da putnik treba prekinuti post, iako nema poteškoće. Bolje mu je da prekine post. Ukoliko bi međutim postio, većina smatra da je njegov post dozvoljen, dok drugi smatraju da je nevažeći.
Pitanje 2: Postoji imam u džamiji koji je Hanafî. On je rekao svome džematu da ima knjigu u kojoj stoji da ukoliko osoba ne nanijeti post prije ponoći, ili poslije, ili tokom vremena kad doručkuje, post osobe se smatra nevažećim. Da li je ovo tačno?
Odgovor: Svi muslimani koji smatraju da su dužni da poste i namjeravaju postiti ramazan su dužni imati nijet (namjeru). Ako on na primjer zna da je sutra ramazan, mora nanijetiti post. Post je u srcu. Svako ko zna da će učiniti nešto, to prvo mora namjeriti.
Nije međutim obavezno izgovarati nijet. O ovome postoji koncezus među muslimanima. Svi muslimani poste sa nijjetom a njihov post je definitivno ispravan, a Allah zna najbolje.
Pitanje 3: Mora li se post nanijetiti svaki dan?
Odgovor: Svako ko zna da je sutra ramazan i namjerava da ga posti je nanijetio svoj post. Ovo važi bez obzira da li je on izgovorio svoj nijet ili ne. Ovo je djelo svih muslimana. Svi oni namjeravaju da poste.
Pitanje 4: Da li je dozvoljeno prekinuti post samo zato što je sunce zašlo?
Odgovor: Ako je cijelo sunce zašlo, postač treba prekinuti svoj post, a ne treba uzimati u obzir crveni sjaj na horizontu. Kada cijelo sunce zađe, pojavljuje se mrak na istoku.
Pitanje 5: Svaki put kada osoba želi da posti on gubi svijest, pjeni mu iz usta i pada na tlo. On ostaje u ovome stanju do te mjere da se smatra ludim.
Odgovor: Ukoliko post prouzrokuje da on postaje toliko bolestan, on može ostaviti post pa nakon toga napostiti dane. Ukoliko bi uvijek postajao takav kada posti, smatra se nesposobnim za post. Umjesto toga će za svaki propušteni dan nahraniti siromahe, a Allah zna najbolje.
Pitanje 6: Da li je trudnici dozvoljeno da ne posti ako se boji za fetus?
Odgovor: Ukoliko je žena trudna i boji se za svoj fetus, ona može prekinuti post i umjesto toga napostiti propuštene dane i za svaki propušteni dan nahraniti siromahe, a Allah zna najbolje.
Pitanje 7: Čovjek je namjerno prekinuo post a nakon toga imao i seksualni odnos. Da li je on sada dužan i da naposti taj dan i da se otkupi ili samo prvo?
Odgovor: Dužan je samo napostiti taj dan. Što se otkupa tiče, Malik, Ahmad i Ebu Hanife smatraju da je dužan da se otkupi. To međutim ne kaže Šafija.
Pitanje 8: Čovjek je imao seksualni odnos sa svojom ženom tokom zore, dok je mislio da je još uvijek noć. Nakon toga je primijetio da je nastupila zora.
Odgovor: Postoje tri stava po ovome pitanju:
1 – On se mora i otkupiti i napostiti taj dan. Ovo je poznati stav pravne škole imama Ahmeda
2 – Samo je dužan napostiti taj dan. Ovo je drugi stav pravne škole imama Ahmeda, te Ebu Hanife, Šafije i Malika.
3 – Nije dužan ni jedno niti drugo. Ovaj stav su imali mnogi selefi. Neki od njih su bili Sa`îd bin Džubajr, Mudžahid, al-Hasan, Ishak, Dawud (ez-Zahiri) i njegovi sljedbenici (Zahirije), i drugi. Oni su rekli:
“Onaj ko jede a misli da nije nastupila zora pa kasnije sazna suprotno – nije prekinuo post.”
Ovo je najispravniji stav.
Pitanje 9: Šta važi ukoliko čovjek ljubi i grli svoju ženu, pa mu iz polnoga organa izađe mezija (predejakulat, sluz koja izlazi iz polnoga organa prilikom uzbuđenja)?
Odgovor: Većina smatra da je post prekinut.
Pitanje 10: Šta vi smatrate o onome ko ne posti ramazann?
Odgovor: Ukoliko ne posti ramazan zato što smatra da je to dozvoljeno a zna da je zabranjeno, obavezno ga je pogubiti. Ukoliko bi međutim ostavio post iz lijenosti, treba ga kazniti onako kako vladar smatra da je najbolje. Treba ga kazniti kaznom za blud. Ukoliko je on neuk po ovome pitanju, prvo ga treba podučiti. Nakon toga ga treba kazniti kaznom za blud. Sve se vraća na to šta vladar smatra da je najbolje, a Allah zna najbolje.
Pitanje 11: Da li je noć Noćnoga Putovanja (Lejletul-Isra) bolja od noći Kadra (Lejletul-Kadr)?
Odgovor: Za Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, je Lejletul-Isra) bila bolja dok je Lejletul-Kadr bolja za ummet. Ono što je Allahovome Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, darovano tokom Noći Uzdignuća (Lejletul-Miradž) je savršenije od onoga što mu je darovano tokom Lejletul-Kadra. Sa druge strane je dar ummetu savršeniji tokom Lejletul-Kadra u odnosu na Lejletul-Miradž,
Pitanje 12: Da li su (prvih) deset dana zul-hidžeta bolji od zadnjih deset dana ramazana?
Odgovor: Deset dana zul-hidžeta su bolji od deset dana ramazana. Sa druge strane su zadnjih deset noći ramazana bolje od deset noći zul-hidžeta.
Ibnul-Kajjim je rekao:
“Ukoliko razumna osoba razmisli o ovome odgovoru, on će mu biti dovoljan. Ne postoje dani u kojima su (dobra) djela draža Allahu od deset dana zul-hidžetaa. Među njima su dani `Arafah, Nahr i Tarwijah. Što se zadnjih noći ramazana tiče, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je bio budan tokom svih njih. Među njima se nalazi noć koja je bolja od hiljadu mjeseci.”
Onaj ko ne odgovori ovim detaljnim odgovorom neće doći do ispravnoga dokaza.
